Postanimo partneri
Postanite Serbia.com partner i približite se putnicima kroz pouzdane preporuke, inspirativne uredničke priče i pažljivo osmišljene kampanje. Zajedno stvaramo značajnu vidljivost koja podržava vaše ciljeve i ostaje vredna dugo nakon objavljivanja.
Istražite mogućnosti saradnje
Na putu ka bugarskoj granici vredi skrenuti u centar Dimitrovgrada. U staroj varoši sačuvani su kamena česma, mali mostovi i kuće nekadašnjih trgovaca. Na opštinskoj tabli grad nosi dva imena, a na brdu iznad njega stoji spomenik koji čuva neobičnu priču o zajedničkoj prošlosti Srbije i Bugarske.
Za prvi obilazak odvojite prepodne za Caribrod, kako ga i danas zovu mnogi meštani, i popodne za kanjon Jerme i manastir Poganovo. Ako dolazite sredinom novembra, u plan možete da uključite i Dane caribrodske šušenice.
Položaj u dolini Nišave odavno je oblikovao život Caribroda. Kroz ovaj kraj prolazila je trasa rimskog puta Via militaris, a dolazak železnice krajem 19. veka dao je varoši novi zamah. Pruga koja je povezala Niš, Pirot, Caribrod i Sofiju donela je življu trgovinu. Železnička stanica i kuće nekadašnjih trgovaca i danas svedoče o tom razdoblju.

Granica se u međuvremenu menjala. Posle Prvog svetskog rata Caribrod je 1920. ušao u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a posle Drugog svetskog rata dobio je ime Dimitrovgrad, po bugarskom političaru Georgiju Dimitrovu. Staro ime se zadržalo u govoru i na dvojezičnoj tabli na zgradi opštine, gde se i danas mogu pročitati oba naziva.
Za šetnju gradom krenite od Strošene česme na trgu Širinta, gde se nekada nalazila pijaca. Oko trga i u okolnim ulicama vredi obratiti pažnju na stare građanske kuće i kamene mostiće preko nekadašnjeg vodeničkog kanala. Među kućama se izdvajaju takozvana grčka zdanja, koja su početkom 20. veka podizali imućni trgovci poreklom iz Grčke.
Za česmu se vezuje i lokalno predanje. Po jednoj verziji, mladi Turčin poželeo je da izvor na kojem je viđao devojku u koju se zaljubio pretvori u raskošnu česmu. Njena braća su se, prema priči, protivila gradnji i pokušala da je sruše. Vredi zastati kod kamenog zdanja koje je toj priči i čitavom kraju dalo ime.


Iz stare varoši produžite do Hrama Rođenja Presvete Bogorodice u Ulici Hrista Boteva. Ako je otvoren, pogledajte ikonostas od šimšira. Debarski majstori izrezbarili su drvo tako fino da pojedini detalji podsećaju na čipku.
Na Neškovom brdu, iznad Dimitrovgrada, nalazi se spomen-kosturnica u kojoj su zajedno sahranjeni srpski i bugarski vojnici poginuli u bici 1885. godine. Zove se Pametnik, što na bugarskom znači „spomenik”. Njegova priča dobija posebnu težinu upravo u gradu u kojem se na ulici i danas susreću oba jezika. Ako je dan vedar, odvojite vreme i za pogled na grad sa brda.
Krajem pedesetih godina prošlog veka, učenici u lokalnom klubu mladih arheologa počeli su da prikupljaju starine iz svog kraja. Danas Zavičajna muzejska zbirka pri biblioteci „Detko Petrov” čuva arheološke nalaze, odeću i predmete iz okolnih sela, stare fotografije i dokumenta. U stalnoj postavci možete videti i nalaze otkrivene tokom istraživanja trase rimskog puta Via militaris. Termin obilaska proverite kod biblioteke pre dolaska.


Ako vas zanima i noviji kulturni život grada, pogledajte program Galerije „Metodi-Meta Petrov”. Galerija radi u okviru Centra za kulturu i nosi ime po caribrodskom umetniku i karikaturisti. Vredi je dodati šetnji ako je u toku izložba.
Na putu prema Poganovu pejzaž se menja kako se približavate Jermi. Dolina se sužava između Grebena i Vlaške planine, a iznad reke izdižu se strme krečnjačke litice. Jedan od najupečatljivijih delova rezervata je Vlaško ždrelo, kod sela Vlasi, gde se najbolje vidi koliko je uzak prostor koji je reka usekla između stena.
Glavna stanica na ovom izletu je manastir Poganovo, posvećen Svetom Jovanu Bogoslovu. Podignut je krajem 14. veka na levoj obali Jerme, a crkva je oslikana krajem 15. veka. Po ulasku zastanite na trenutak da vam se oči priviknu na svetlo, pa obratite pažnju na živopis. Spolja, odvojite vreme da pogledate kako se manastir smestio između reke i litica.


Za prvi obilazak, posle jutra u Dimitrovgradu krenite do manastira, a zatim nastavite kroz dolinu prema selu Vlasi i Vlaškom ždrelu. U novembru vredi poći ranije, dok u klisuri još ima svetla. Smilovska jezera ostavite za zaseban izlazak ako u kraju provodite više vremena.
U caribrodskim pušnicama šušenica se tradicionalno priprema od svinjskog buta koji se dimi na toplom dimu bukovog drveta. Upravo je to detalj koji vredi zapamtiti kad je prvi put probate. Ako na manifestaciji naiđete na više proizvođača, probajte po tanku krišku i pitajte ih koliko dugo dime meso i kako prepoznaju da je spremno.
Jubilarni, deseti Dani caribrodske šušenice održavaju se 14. i 15. novembra 2026. u Sportskom centru „Park” i Balkanskoj ulici. Ulaz je besplatan, a pored šušenice na štandovima ćete naći i druge domaće mesne i mlečne proizvode, kao i prerađevine od voća i povrća. U subotu je u programu i izbor najbolje šušenice.

Ako dolazite zbog manifestacije, spojite obilazak štandova sa šetnjom do Strošene česme i stare varoši. Ako želite da istog dana vidite i Jermu, krenite prema kanjonu ranije, pa se vratite u grad na drugi deo programa.
Ako se iz Dimitrovgrada vraćate prema Nišu, Pirot je prirodna sledeća stanica. Započnite obilazak kod tvrđave Kale, poznate i kao Momčilov grad, pa nastavite do keja uz Nišavu. Reka razdvaja Pazar i Tijabaru, dva dela grada koja vredi povezati jednom šetnjom.
U Tijabari izdvojite vreme za Konak Malog Riste, u kojem je smešten Muzej Ponišavlja. U nekadašnjoj kući trgovca Hriste Jovanovića pogledajte divanhanu, rezbarene detalje i pirotske ćilime u enterijeru varoške kuće. Ako vas više zanima arheologija, muzej ima i zasebnu postavku kod tvrđave. Nedeljnu posetu dogovorite unapred.



Za kraj ostavite vreme za ručak ili svratite u mlekaru po pirotski kačkavalj. Ako su u ponudi i mlad i zreo, probajte oba. Uz kačkavalj, još jedan ukus koji se vezuje za grad je pirotska peglana kobasica, prepoznatljiva po obliku koji dobija ručnom obradom tokom zrenja.