Na mestu gde se danas nalazi čuveni spomenik Neznanom junaku, nekada se nalazio ni manje, a ni više, nego srednjovekovni grad. O utvrđenju velike vrednosti i značaja, čiji su, prema legendama, česti posetioci bili vanzemaljci i neidentifikovani objekti, danas postoje samo priče i nijedan svedok.

Na vrhu Avale, planine koja se uzdiže nad Beogradom, sve do 1934. godine posebno mesto zauzimao je srednjovekovni grad čija je jedinstvenost opevana i u srpskim epskim pesmama. Upravo na ovom mestu pronađeni su ostaci Keltske kulture, osnovana su prva naselja, a strateški položaj Žrnova oduvek je privlačio i osvajače koji su se vekovima borili za njegovo osvajanje.

Tako je i davne 1442. godine Žrnov pao u ruke Turcima, a godinama kasnije borba za ovim mističnim utvrđenjem se nastavljala. Postoje razne legende o tome zašto je Žrnov vekovima privlačio mnogobrojne osvajače, kao i o tome šta se krije u hodnicima drevnih rudara po kojima je Avala poznata. Ono što je takođe ostalo nerazjašnjeno, jeste razlog i način rušenja ovog spomenika istorije.

zrnov2Naime, na proleće 1934. kralj Aleksandar I Karađorđević odlučio je da podigne Spomenik neznanom junaku, a za mesto je odabrao sam vrh planine Avala – utvrđeni grad Žrnov.

Ova odluka ostavila je zatečene mnoge učene ljude, ali i običan narod onoga vremena. Nikome nije bilo jasno zašto kralj želi baš mesto na kome se nalazi svojevrsna zaostavština istorije, kulture i umetnosti srednjeg veka.

Iako su mnogi mislili da je reč o traču ili neslanom vicu nekog šaljivdžije, uskoro su ostali razuvereni. Za svega dva dana, poslednji tragovi starog grada razneseni su velikim količinama dinamita. Od strateškog utvrđenja koje je godinama branilo Beograd i okolinu, ostali su samo oblaci prašine. Njegovo mesto zauzeo je Spomenik Neznanom junaku za koji se, takođe, vezuje veo misterija.

Od toga da je kralj bio opsednut jugoslovenstvom i da je podizanjem ogromnog spomenika hteo da izrazi svoju ljubav prema državi, preko toga da je želeo da sruši utvrđenje koje je smatrao turskim, do toga da je spomenik prepun masonskih obeležja i simbola.

Spomenik neznanom junaku je monumentalni kompleks na čijem ulazu vas dočekuje 8 karijatida u narodnim nošnjama, koje simbolišu ujedinjenje svih nacionalnosti u Kraljevini Jugoslaviji. Spomen-kompleks, rad čuvenog vajara Ivana Meštrovića, otvoren je na Vidovdan, 28. juna 1938. god. 

Nažalost, tačan razlog zbog kojeg je srušeno važno arheološko nalazište i vredan istorijski muzej, verovatno nikada neće biti poznat.

Ipak, duboko ispod mesta na kome se danas nalazi monumentalni mauzolej, neka tajna možda čeka da se otkrije, neki trag da se pronađe ili davno zaboravljena uspomena da se probudi.

Nikada se ne zna…

Comments are closed.