Ako postoji jedno mesto koje simbolizuje Beograd u njegovom punom sjaju – živ, elegantan, istorijski, a istovremeno moderan i nemiran – to su Terazije. Ovo legendarno beogradsko šetalište, trg i prestonička pozornica svakodnevnog života, već više od dva veka čuva duh grada koji se stalno menja, ali nikada ne gubi svoj karakter.
Naziv Terazije potiče iz turske reči teraz, što znači merilo ili vaga. Na ovom mestu su u 18. veku postojali vodovodni stubovi koji su regulisali pritisak vode – “terazije” – iz turskog vodovoda koji je snabdevao grad. Kasnije, kada su Beograd počeli da preplavljuju hoteli, kafane i palate, ime je ostalo, ali je značenje postalo simbolično – Terazije su postale merilo stila, ukusa i prestiža.

Malo ko zna da su Terazije nekada bile mesto pogubljenja. Tokom austrougarske okupacije 1915. godine, ovde su javno obešeni beogradski rodoljubi, što je ostalo upamćeno kao “Terazijske vešala” – događaj koji je obeležio najteže dane u istoriji grada. Danas, na istom mestu, prolaznici prolaze užurbano, nesvesni koliko su ovi pločnici natopljeni sećanjem.

Kada je 1939. godine završena Palata Albanija, Beograd je po prvi put imao svoj neboder. Sa 53 metra visine, bila je najviša zgrada na Balkanu, a njeno podizanje izazvalo je tada pravu senzaciju. Beograđani su se okupljali da gledaju kako “zgrada raste”, a njen naziv je zadržao uspomenu na kafanu Albanija koja se tu nekada nalazila.


Hotel Moskva je više od arhitektonskog dragulja. Njegova fasada ukrašena je sa 40.000 zlatnih listića, a unutar zidova su noćile hiljade slavnih imena – od Nikole Tesle, Ajnštajna i Luj Armstronga, do Roberta de Nira i Indire Gandi. Kafa i kolač “Moskva šnit” ovde su obavezni ritual, baš kao što je nekada bila cigareta uz kolumnu u “Politici”.

Još krajem 1920-ih, u Hotelu Kasina su nastupali prvi džez orkestri u Beogradu. Tu su se igrale prve kabare predstave, plesne večeri i okupljala umetnička elita. Kasina je bila pravo središte beogradskog boemskog života, a njen duh se i danas oseća kada prođete pored zgrade koja je sve to preživela.


Ispod Pozorišta na Terazijama, koje je jedina scena u Srbiji posvećena muzičkom teatru, kriju se ostaci podzemnih tunela iz perioda između dva svetska rata. Danas se ne koriste, ali su deo legendi o “podzemnom Beogradu”. Na sceni iznad njih izvode se mjuzikli poput Mamma Mia! i Cigani lete u nebo, koji pune sale i čine ovaj deo grada posebnim noću.

Miloš Crnjanski je govorio da “nema Beograda bez Terazija”, a Branko Ćopić je svoje najlepše redove napisao upravo u sobi Hotela Moskva, iz koje je gledao svetla trga. Terazije su oduvek bile mesto gde se stvarala umetnost – na stolovima kafana, u hotelskim sobama, na pločnicima i u sećanjima.
Terazije nisu samo arhitektura – one su ritam grada. Ovde se ukrštaju putevi starog i novog Beograda: od Knez Mihailove ulice i Trga republike, preko Balkanske ulice koja vodi do Glavne železničke stanice, pa sve do Slavije i Nemanjine ulice. U blizini su i čuvene zgrade Politike i Palata Albanija, prvi beogradski neboder koji je u svoje vreme (1939) bio simbol modernizacije i hrabrosti arhitekture.

U proleće i jesen, kada cveće ukrasi centralni plato, Terazije postaju savršeno mesto za predah: popiti kafu u Moskvi, posmatrati prolaznike, čuti zvuke uličnih muzičara i osetiti puls grada koji nikada ne miruje.
Popijte kafu u Hotelu Moskva – tradicija, istorija i pogled koji nikada ne dosadi.
Posetite Pozorište na Terazijama – uživajte u jedinstvenim muzičkim spektaklima.
Fotografišite Terazijsku česmu i Palatu Albanija – nezaobilazne beogradske razglednice.
Prošetajte do Knez Mihailove ulice – spoj kupovine, umetnosti i ulične energije.
Uživajte u noćnom pogledu – Terazije su posebno čarobne kada se svetla hotela i uličnih lampi reflektuju na mokrom pločniku posle kiše.

Terazije nisu samo trg – one su živo sećanje na Beograd kakav je bio i ogledalo Beograda kakav jeste. Spoj istorije, elegancije, umetnosti i svakodnevnog života. Ovo je mesto gde se vreme ne meri satom, već emocijom. Gde se prošlost i sadašnjost rukuju svakog dana, i gde svaki prolaznik – bio turista ili Beograđanin – na trenutak postane deo priče koja traje više od 150 godina.
Želite da osetite pravi Beograd?
Krenite od Terazija – odavde sve počinje.