U samom srcu Budimpešte, na jednoj od najlepših lokacija u gradu — preko puta čuvenog Trga heroja (Hősök tere) — nalazi se zgrada koja nije samo diplomatska rezidencija, već i svedočanstvo o neobičnoj ljubavi. U njoj se danas nalazi Ambasada Republike Srbije, ali njena istorija vodi nas u vreme kada je pesnik i diplomata Jovan Dučić službovao u mađarskoj prestonici.

Priča o Dučiću i grofici

Tokom tridesetih godina prošlog veka, Dučić, tada već poznat kao jedan od najistaknutijih pesnika srpske književnosti i diplomata Kraljevine Jugoslavije, bio je poslat u Budimpeštu kao predstavnik svoje zemlje. U tadašnjem diplomatskom krugu upoznao je mađarsku groficu — ženu iz visokog društva, izuzetne lepote, obrazovanja i elegancije. Njihovo poznanstvo preraslo je u snažnu emociju, a legenda kaže da je grofica bila toliko očarana Dučićevim šarmom, duhom i profinjenim manirima da mu je poklonila raskošnu palatu naspram Trga heroja.

Za nju je to bio izraz ljubavi, a za njega — simbol kulturne i duhovne povezanosti dva naroda. Dučić je, prema predanju, dar primio sa dubokim poštovanjem, ali ga nije zadržao za sebe. Umesto toga, poklonio ga je svojoj domovini, koja je u toj zgradi otvorila ambasadu. Tako je, iz jednog romantičnog gesta, nastalo trajno sedište Srbije u Budimpešti.

Kuća sa pogledom na istoriju

Zgrada ambasade nalazi se na jednoj od najprestižnijih tačaka u Budimpešti — na Andrássy aveniji, tik uz veličanstveni Trg heroja, jedan od simbola mađarske prestonice. Pogled s njenih prozora obuhvata spomenike mađarskim kraljevima i ratnicima, dok se u pozadini uzdiže Muzej lepih umetnosti i Vajdahunjad zamak.

trg Heroja u Budimpešti, foto: Davidi Vardi, CC BY-SA 4.0 https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0, via Wikimedia Commons

Sam objekat odiše aristokratskom elegancijom: visoki plafoni, dekorativne fasade, stubovi i bogato ukrašene prostorije svedoče o vremenu kada je umetnost bila sastavni deo svakodnevnog života. U enterijeru se mogu videti stilski nameštaj, umetnička dela srpskih i mađarskih autora, kao i predmeti koji podsećaju na Dučićev diplomatski i pesnički duh.

Ambasada koja čuva kulturu i prijateljstvo

Danas Ambasada Srbije u Budimpešti nije samo administrativno sedište već i kulturni most između Srbije i Mađarske. U njoj se organizuju književne večeri, izložbe, prijemi i susreti umetnika i intelektualaca. Njene prostorije često odjekuju zvucima srpske muzike, mirisom domaćih vina i razgovorima koji povezuju dve nacije dugom istorijom i geografskom blizinom.

Srpska Ambasada u Budimpešti, foto: TheFlyingDutchman, CC BY-SA 3.0 https://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0, via Wikimedia Commons

Mnogi posetioci kažu da se u ovoj zgradi oseća posebna toplina — možda zbog priče o ljubavi iz koje je sve počelo, a možda zato što svaka cigla, svaka freska i svaka slika nose deo Dučićevog senzibiliteta i elegancije.

Trag večne emocije

Ambasada u Budimpešti jedinstvena je po tome što je nastala iz ljubavi, a opstala zahvaljujući poštovanju. Retko koja diplomatska rezidencija u svetu može da se pohvali tako nežnom i uzvišenom pričom. Ona je i danas vlasništvo Srbije, što je svojevrsni omaž pesniku koji je umeo da spoji emociju i patriotizam, umetnost i diplomatiju.

Ambasada Republike Srbije u Budimpešti, foto: : TheFlyingDutchman, CC BY-SA 3.0 https://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0, via Wikimedia Commons

Ako se zateknete u Budimpešti i prošetate Andrássy avenijom, zastanite ispred ove zgrade. Pogledajte prema Trgu heroja i zamislite trenutak kada je pesnik sa svojim mađarskim idealom ljubavi posmatrao isti prizor. Možda ćete osetiti da se u tom pogledu i dalje prepliću — srpsko srce i mađarska duša.

Zanimljivosti:

  • Zgrada Ambasade Srbije nalazi se u jednoj od najpoznatijih avenija Budimpešte – Andrássy út 15.
  • Jovan Dučić je u Budimpešti službovao kao jugoslovenski diplomata između dva svetska rata.
  • Objekat je do danas u vlasništvu Republike Srbije, što je retkost među diplomatskim rezidencijama koje su često iznajmljene.
  • Preko puta ambasade nalazi se Trg heroja, upisan na UNESCO listu svetske baštine.

Leave a Reply