
Miris lipe i bagrema, zrele voćke blizu puta, prostrani pašnjaci, bistri potoci i reke između valovitih brežuljaka slika su srpskog sela i njegove bujne prirode, skrivene daleko od gradske vreve. U Srbiji, koja je kroz istoriju poznata kao poljoprivredna zemlja i gde je skoro polovina stanovnika živela na selu, danas brojna domaćinstva nude smeštaj i bave se turizmom.
Svako od njih, po cenama najnižim u regionu, nudi ugodan smeštaj u etno konacima opremljenima starim tradicionalnim pokućstvom, ili u modernim bungalovima prilagođenim potrebama savremenog čoveka.
Srpsko selo nudi idealan predah od užurbanog života, uz nesvakidašnje gostoprimstvo lokalnih domaćina te bogata i zdrava jela tradicionalne kuhinje.
U selima širom Srbije ima svega onoga čega nema u gradovima – svežeg vazduha, prostranih livada, mirisa cveća, čiste izvorske vode, opuštenih šetnji u prirodi, nasmejanih ljudi…
Pored lova i ribolova, skupljanja lekovitog bilja ili bavljenja starim zanatima i izrade rukotvorina, gosti se mogu priključiti domaćinima i u obavljanju poljskih radova, vađenju meda iz košnica ili, s jeseni, pečenju rakije ili pravljanju vina. Takođe, tokom leta i jeseni svaka kuća postaje mala manufaktura za spremanje zimnice, likera, melema, džemova i sokova po starim recepturama.
Stanovništvo u srpskim selima čvrsto čuva i neguje tradicionalni način života, a posebno običaje nasleđene iz davnine. Nekada svakodnevna odeća, srpska narodna nošnja danas se može videti na seoskim manifestacijama ili vašarima koji se održavaju tokom cele godine, zajedno sa brojnim rukotvorinama vrednih domaćica od platna, drveta ili bakra. Svi ti proizvodi uvršćeni su u turističku ponudu srpskih sela.