Morava je reka nepredvidive naravi, u čijoj dolini je nastala srpska država. Poznata je i van Srbije i opevana u mnogim pesmama.

Morava je, istorijski i kulturno, najznačajnija reka u Srbiji. U njenoj dolini rođena je srpska država, a veza ove reke i naroda ušla je i u legendu. Njenu nepredvidivu narav, ali i lepotu i plodnost koju donosi, opeva veliki broj narodnih i umetničkih pesama, a zaslužila je i svoju jedinstvenu narodnu igru!

Morava je najduža reka koja teče samo kroz Srbiju. Ova reka plovi kroz najgušće naseljenu i najplodniju oblast Srbije, po njoj nazvanu – Pomoravlje. Samo prateći Moravu, videćete neke od najlepših krajeva Srbije, a upoznaćete i stanovnike ove zemlje i uverićete se u njihovu ljubaznost i gostoljubivost koja je već postala legendarna.

Velika Morava (ili samo Morava) nastaje kada se kod mesta Stalać spoje Južna Morava i Zapadna Morava. Između Smedereva i Kostolca uliva se u Dunav. Po njoj je moguće ploviti samo delimično, svega tri kilometara od njenog ušća, što je posledica regulacije korita – sve tri „Morave” nekada su bile mnogo duže, ali su česte poplave dovele do regulacije i značajnog skraćenja njihovih tokova.

Svi koji vole istoriju trebalo bi da znaju da su doline tri Morave bile mesto nastajanja srednjovekovne srpske države – Moravske Srbije.

Iz ovog perioda sačuvan je veliki broj istorijskih objekata, pre svega crkava i manastira izuzetne lepote i jednog potpuno novog umetničkog pravca nazvanog “Moravska škola”. Manastiri Lazarica ili Ravanica i danas oduzimaju dah svojom lepotom i nameću se kao srednjovekovna zdanja koja su nezaobilazna ako dolazite u Srbiju.

Morava je primer reke koja se mnogo račva, a njena izlivanja u prošlosti su stvorila veoma plodno zemljište koje se danas obrađuje. Neke od manjih pritoka ove reke još uvek često plave, a uprkos nasipima i sama Morava, s vremena na vreme, izađe iz korita i pokaže svoju ćud. Zbog ovoga, jedini grad na samoj obali ove reke je Ćuprija. Ipak, malo dalje od nje nastali su: Jagodina, Smederevo, Velika Plana, Paraćin

12-zapadna-morava-ovcar-je-preko

Foto Dragoljub Zamurovic

Značaj Morave – njenu vezu sa narodom, plodnost koju donosi, ali i njen nepredvidivi karakter, zabeležen je u velikom broju narodnih pesama, a mnoge, nove, nastaju i danas. Možete ih čuti u skoro svakoj kafani pomoravskog okruga.

Ako se zadesite u kafani sa muzikom uživo, zatražite da vam sviraju “Oj, Moravo”, “Moravo, najlepša reko” ili “Devojke sa Morave” – u pevanju će vam se sigurno pridružiti i ostali gosti kafane. A ako radije igrate, pitajte da vam pokažu srpski folklor, posebno Moravac – tradicionalno srpsko kolo sa ovih prostora, ime dobilo opet po ovoj reci.

Na Moravi ne propustite…

U slivu Zapadne Morave nalazi se Čačak a nedaleko od njega Ovčarsko-kablarska klisura, jedan od najlepših predela zemlje koja se zbog toga nalazi pod zaštitom države. Ova impresivna, vijugava klisura duga je 16 km. Srednjevekovni manastiri, njih 11, skrivenih su u njenim šumama priljubljeni uz stene. Na levoj strani obale nalaze se Blagoveštenje, Ilinje, Savinje, Nikolje, Uspenje i Jovanje, a na desnoj Sretenje, Trojica, Preobraženje, Vaznesenje i Vavedenje.

Na Južnoj Moravi, ne propustite da vidite Todorovu kulu, srednjovekovno utvrđenje nedaleko od Stalaća. Ovu kulu prati tragična priča o Todoru od Stalaća koji je sa svojom ljubom Jelicom skočio u Južnu Moravu kako ne bi pali u ruke Turcima.