
Dok su donedavno veštačku inteligenciju povezivali isključivo s tehnološkim gigantima i futurističkim scenarijima, 2025. godina pokazuje da je AI ušao i u prodavnice na ćošku, porodične firme, agencije i zanatske radionice širom Srbije. Mala i srednja preduzeća (MSP), koja čine okosnicu srpske ekonomije, počinju da otkrivaju prednosti digitalnih alata, automatizacije i pametnog rada – i to bez velikih budžeta.
Od chatbotova koji komuniciraju s mušterijama preko sajta, do alata za automatsko kreiranje oglasa i vođenje evidencije, male firme sve češće uvode jednostavne AI sisteme koji im štede vreme i novac.
Primera ima širom Srbije. Jedan frizerski salon u Kragujevcu koristi besplatnog AI asistenta za zakazivanje termina putem Instagrama. Mala turistička agencija iz Subotice koristi ChatGPT za pisanje opisa aranžmana i automatsko odgovaranje na najčešća pitanja klijenata. Uz minimalna ulaganja, dolazi do maksimalnog efekta.
Srpski startapovi sve više razvijaju specijalizovana rešenja za lokalno tržište. Među njima su platforme koje koriste veštačku inteligenciju za upravljanje zalihama, analizu tržišta ili targetiranje reklama.
Jedan od primera je novosadska firma koja razvija AI alat za optimizaciju cena u e-commerce prodavnicama. U razgovoru za naš portal, njihov osnivač kaže:
„AI može da uoči obrasce koje čovek jednostavno ne vidi. Na primer, primećujemo koji proizvodi se traže više vikendom, a koji tokom praznika, i sistem sam optimizuje cene i akcije.”
Ovakva rešenja ne traže posebne servere ili tim inženjera – rade u cloud okruženju i dostupna su kroz pretplate koje su pristupačne i za mikro biznise.
Kako se AI uvodi u poslovanje, određeni poslovi se automatizuju, dok se istovremeno otvaraju nova radna mesta. Najtraženije veštine više nisu samo poznavanje Excela, već sposobnost da se koristi i „trenira” AI alat, da se pravilno napiše prompt, dizajnira sadržaj, analizira dobijeni rezultat.
Sve više edukativnih kurseva i radionica u Srbiji nudi upravo ovakve obuke, i to u saradnji sa regionalnim privrednim komorama i IT klasterima. Veštine koje su juče bile “nice to have”, danas su neophodne za konkurentnost.
Mnoge firme uvode chatbotove koji odgovaraju na poruke kupaca 24/7. Oni ne zamenjuju ljudski kontakt u potpunosti, ali rešavaju veliki deo svakodnevnih upita – gde se proizvod nalazi, koliko košta, kada stiže, kako da se vrati porudžbina.
U sektorima poput turizma i zdravstva, zadržava se personalni pristup, ali se AI koristi za organizaciju termina, podsetnike, ili automatsko prikupljanje recenzija nakon usluge.
Ipak, mnogi preduzetnici u Srbiji i dalje sa oprezom gledaju na AI. Čest je strah da će automatizacija zameniti ljude, da je tehnologija komplikovana ili da zahteva visoke troškove. Najveći izazov je nedostatak znanja i samopouzdanja za prve korake.
Zato je edukacija ključna – i sve dostupnija. Od državnih inicijativa, preko komercijalnih kurseva, do lokalnih biznis radionica, sve je više načina da preduzetnici nauče kako da uključe veštačku inteligenciju u svoje poslovanje – bez velikih rizika.
AI više nije privilegija velikih. Uz pametan pristup, i najmanja preduzeća u Srbiji mogu značajno unaprediti svoje poslovanje, uštedeti vreme, povećati efikasnost i bolje razumeti potrebe svojih korisnika.
U narednim godinama, uspeh malih biznisa neće zavisiti samo od kvaliteta proizvoda ili usluge – već i od toga koliko su spremni da usvoje nove alate, misle digitalno i uče zajedno sa tehnologijom.