
Uzdižući se iznad Novog Beograda, Geneks kula – poznata i kao Zapadna kapija Beograda – jedna je od najupadljivijih i najkontroverznijih građevina u Srbiji. Građena od 1977. do 1980. godine, ova kula sa 35 spratova delo je arhitekte Mihajla Mitrovića i primer je brutalističkog stila. Prvobitna ideja bila je da kula simbolično dočeka sve koji u Beograd dolaze autoputem iz pravca zapada – kao vrata grada.
Kompleks se sastoji od dve kule – jedne stambene i jedne poslovne (nekada namenjene kompaniji Geneks), povezanih neobičnim dvospratnim mostom. Na vrhu se nalazio i rotirajući restoran, danas van funkcije. Sa svojih 115 metara visine (135 sa antenom), dugo je bila najviša zgrada na Balkanu.
Geneks kula je retko viđen primer arhitektonske hrabrosti. Njen betonski brutalizam, neuobičajen oblik i simbolična uloga učinili su je jedinstvenom već u vreme nastanka. Decenijama izaziva oprečne reakcije – dok su je neki voleli, drugi su je nazivali “betonskim čudovištem”. Ipak, širom sveta arhitekte i istraživači urbanih prostora danas je smatraju jednim od najhrabrijih arhitektonskih ostvarenja Istočne Evrope.
Nekada ponosni simbol razvoja i otvorenosti, Geneks kula danas pokazuje tragove vremena. Poslovna kula je gotovo potpuno napuštena, restoran zatvoren, a zgrada zahteva ozbiljnu rekonstrukciju. Ipak, stambeni deo je i dalje u funkciji, a inicijative za zaštitu kao kulturnog dobra dobijaju sve više podrške.
Na samom vrhu kule nalazio se rotirajući restoran, što je retkost čak i na svetskom nivou. Rotacija je trajala oko sat vremena, nudeći spektakularan pogled na ceo Beograd. Nažalost, restoran je zatvoren devedesetih godina zbog tehničkih problema i nedostatka sredstava.
Kule su povezane mostovima na 26. i 30. spratu, što je arhitekta Mitrović osmislio kao simbol povezanosti između ljudi, kao i poslovnog i privatnog sveta.
Geneks kula je dugo bila najviša zgrada na Balkanu. Čak i danas, ona se ubraja među najviše stambene zgrade u jugoistočnoj Evropi.
Arhitekta Mitrović govorio je da su ga pri dizajnu kule inspirisale turbine i oblici iz prirode, simbolizujući industrijsku snagu i tadašnju veru u napredak.
Uprkos propadanju, Geneks kula je kultno mesto za fotografe, snimatelje i urbane istraživače. Često se pojavljuje u međunarodnim dokumentarcima i umetničkim projektima posvećenim brutalizmu.
Britanski The Guardian je 2016. godine uvrstio Geneks kulu među najvažnije brutalističke građevine sveta, dok se u Srbiji i dalje vodi debata – umetnički biser ili betonski monstrum?
Geneks kula nije samo beton – ona je ogledalo jednog vremena, kulturna referenca i spomenik velikim idejama u arhitekturi. Njena silueta i dalje pozdravlja (ili zapanjuje) one koji ulaze u Beograd, podsećajući nas na to koliko grad simbolima duguje – i koliko je važno da ih očuvamo.