Srbija, kao i mnoge zemlje širom sveta, 11. novembra obeležava Dan primirja u Prvom svetskom ratu, u znak sećanja na potpisivanje primirja između saveznika i Nemačke 1918. godine u železničkom vagonu u francuskom mestu Kompjen. Tog dana prestala su neprijateljstva na Zapadnom frontu i simbolično označen kraj jednog od najtežih ratnih sukoba u istoriji čovečanstva.

Za Srbiju, ovaj datum ima posebno mesto u istoriji. Tokom Prvog svetskog rata, Srbija je podnela ogromne žrtve — izgubila je više od četvrtine svog stanovništva, uključujući ogroman broj civila. Ipak, iz rata je izašla kao zemlja pobednica, čime je zauvek upisana u red naroda koji su branili slobodu i dostojanstvo po svaku cenu.

Natalijina ramonda – cvet sećanja i simbol vaskrsnuća

Zvanični simbol Dana primirja u Srbiji je cvet Natalijina ramonda, poznat i kao „cvet feniks“, jer može da oživi i nakon što potpuno uvene. Ova izuzetna biljka raste na steni, najčešće u jugoistočnim delovima Srbije, i simbolizuje obnovu srpske države i naroda nakon ogromnih stradanja u Prvom svetskom ratu.

Simbol Natalijine ramonde, foto: ImStevan, originally Niki, CC BY-SA 4.0 https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0, via Wikimedia Commons

Ime je dobila po kraljici Nataliji Obrenović, a njena sposobnost da „oživi iz pepela“ metaforično predstavlja vaskrs Srbije nakon albanske golgote i pobede na Solunskom frontu.

Na reveru ramonda je ukrašena i trakom u bojama srpske zastave – crveno, plavo i belo – koja je postavljena u obliku slova „V“, što označava pobedu (Victory).

Kako Srbija obeležava Dan primirja

Dan primirja je u Srbiji državni praznik od 2012. godine i obeležava se državnim ceremonijama, polaganjem venaca i minutom tišine u znak sećanja na sve poginule u ratovima 1912–1918. godine.

Najveća državna ceremonija održava se u Beogradu, na Novom groblju kod Spomen-kosturnice branilaca Beograda, kao i na Avalskom spomeniku Neznanom junaku. Venac polažu najviši državni predstavnici, diplomatski kor i vojni predstavnici stranih zemalja.

Širom Srbije, škole, kulturne institucije i organizacije održavaju časove sećanja, izložbe i istorijske programe, a građani na reverima nose simbol Natalijine ramonde, u znak poštovanja prema precima i njihovoj borbi za slobodu

Sećanje i ponos

Dan primirja nije samo dan istorijskog prisećanja – to je dan nacionalnog ponosa i zahvalnosti.
On nas podseća da sloboda nikada nije dobijena lako, već je plaćena životima onih koji su verovali u ideju slobodne Srbije.

Srpski vojnici u Prvom svetskom ratu

Cvet Natalijine ramonde zato nije samo ukras, već živi simbol snage, istrajnosti i ponovnog rađanja, isto kao i narod koji ga nosi u srcu.

Pročitajte još o Srbiji u Prvom svetskom ratu ovde.

Leave a Reply