Jedan od najpoznatijih srpskih slikara, Paja Jovanović, bio je majstor realizma. Njegova dela poznata su po živopisnim prikazima srpske istorije i folklora. Jovanovićeve istorijske kompozicije i žanr-scene zabeležile su prelomne trenutke i prizore iz života srpskog naroda, a među njegovim najpoznatijim slikama nalaze se „Seoba Srba“, „Borba petlova“, „Kićenje neveste“ i „Krunisanje cara Dušana“.


Njegova sposobnost da stvara realistične portrete i istorijske scene donela mu je veliko priznanje u Srbiji i inostranstvu.
Đura Jakšić bio je pesnik, slikar i jedna od najznačajnijih ličnosti srpskog romantizma. Njegova umetnost slavila je srpsku istoriju, bitke i folklor, predstavljajući ih na dramatičan i često herojski način.


Jakšićeva dela, poput „Noćne straže“ i „Strahinja Bana“, duboko su povezana sa srpskim nacionalnim identitetom i predstavljaju romantizovanu sliku srpskih ratnika i junaka iz narodnih predanja. Njegov strastven i dinamičan stil učinio ga je jednim od vodećih predstavnika srpskog slikarstva 19. veka.
Uroš Predić jedan je od najznačajnijih umetnika u istoriji srpskog slikarstva, poznat po realističnim i emotivnim prikazima srpske istorije i života običnih ljudi. Njegove slike, često posvećene bitkama, religiji i folkloru, odlikuju se snažnim ljudskim izrazom i izuzetnom pažnjom posvećenom detaljima.


Među njegovim najpoznatijim delima nalaze se „Vesela braća“, „Kosovka devojka“, „Bosansko-hercegovački begunci“ i „Siroče na majčinom grobu“.
Kao jedan od začetnika modernizma u Srbiji, Sava Šumanović poznat je po delima koja nose uticaje kubizma i postimpresionizma. Njegovo stvaralaštvo predstavlja jedinstven spoj srpskog umetničkog nasleđa i zapadnoevropskog modernizma.

Među njegovim najpoznatijim delima nalaze se „Pijana lađa“ i „Doručak na travi“, koja pokazuju njegov revolucionarni pristup formi, boji i perspektivi. Tragično je stradao tokom Drugog svetskog rata, ali njegov uticaj i dalje snažno živi u srpskoj umetnosti.
Jedna od najvažnijih ličnosti srpske moderne umetnosti, Nadežda Petrović često se naziva „majkom srpskog modernog slikarstva“. Poznata po impresionističkom i postimpresionističkom stilu, slikala je predele i portrete.


Bila je i društveno angažovana, a svoj položaj umetnice koristila je kako bi podržala prava žena i društvene promene. Nadežda je ovekovečila manastir Gračanicu na slici „Kosovski božuri“, a naslikala je i most cara Dušana u Skoplju.
Petar Lubarda jedan je od najznačajnijih srpskih slikara 20. veka, poznat po prepoznatljivom ekspresionističkom stilu. Njegova dela odlikuju snažni potezi četkice, intenzivne boje i gotovo apstraktno predstavljanje sveta koji ga je okruživao.


Lubardina umetnost odražavala je previranja i tragičnu istoriju njegovog vremena, kao i duboku povezanost sa zavičajem. Njegove slike „Guslar“, „Boj na Kosovu“ i „Kosovski jahač“ poznate su po snažnom emotivnom intenzitetu i inovativnoj upotrebi boje.
Milena Pavlović Barili bila je čuvena nadrealistička slikarka i pesnikinja čija su dela često istraživala misticizam, snove i podsvest. Rođena je u Srbiji, ali je veliki deo života provela u Italiji i bila deo evropskog avangardnog pokreta. U svojim delima povezivala je fantastične elemente sa prefinjenim detaljima, stvarajući jedinstven stil koji je osvojio umetnički svet.


Vogue, Harper’s Bazaar, Charm i Glamour samo su neki od vodećih svetskih modnih časopisa za koje je Milena Pavlović Barili izrađivala naslovne strane i ilustracije. Njena prerana smrt 1945. godine predstavljala je veliki gubitak za svet umetnosti, ali njeno nasleđe i dalje živi, potvrđujući njen položaj među najznačajnijim srpskim modernim umetnicima.
Jedan od vodećih predstavnika srpskog modernizma, Milan Konjović najpoznatiji je po ekspresionističkom stilu. Živopisna upotreba boja i dinamični potezi četkice izdvojili su ga kao jednog od najinovativnijih umetnika svog vremena.


Slikarski opus Milana Konjovića obuhvata više od 6.000 dela: ulja na platnu, pastele, akvarele, crteže, tapiserije, pozorišne scenografije, skice za kostime, vitraže, mozaike i grafike. Konjovićevo nasleđe ne ogleda se samo u njegovim delima već i u velikom uticaju koji je izvršio na naredne generacije srpskih umetnika.
Vladimir Veličković bio je jedan od najcenjenijih savremenih slikara iz Srbije, poznat po ekspresionističkom stilu. Njegova dela često prikazuju izobličene ljudske figure koje simbolizuju bol, usamljenost i borbu.


Njegova sposobnost da kroz sirove i često uznemirujuće prizore prenese snažne emocije učinila ga je značajnom ličnošću srpske i međunarodne umetničke scene. Izlagao je širom sveta, a njegova dela nalaze se u istaknutim muzejskim zbirkama, uključujući i Narodni muzej Srbije.
Ljuba Popović bio je jedan od najuticajnijih i najinovativnijih savremenih srpskih slikara. Njegova dela odlikuje jedinstven spoj nadrealizma i apstraktnog ekspresionizma, sa čestim fokusom na ljudske figure i emocije predstavljene na simboličan i snažan način.


Slike Ljube Popovića izuzetno su cenjene zbog živopisnih boja i dinamičnih kompozicija. Njegov uticaj na srpsku umetničku scenu bio je ogroman, a njegovo nasleđe nastavlja da živi kroz prepoznatljiv umetnički izraz i doprinos savremenom srpskom slikarstvu.
Ovih deset srpskih slikara predstavlja srž bogatog umetničkog nasleđa Srbije. Bez obzira na to da li su stvarali u okvirima realizma, modernizma, ekspresionizma ili apstrakcije, svaki od njih uneo je nešto jedinstveno u svet umetnosti.
Od istorijskog realizma Paje Jovanovića do nadrealističkih svetova Milene Pavlović Barili, ovi umetnici doprineli su razvoju srpske umetnosti i ostavili trajno nasleđe koje i danas nadahnjuje umetnike i ljubitelje umetnosti širom sveta.