Ova neobična pojava može se videti na Vlasinskom jezeru, Semeteškom jezeru i jezeru Kraljevac. Svako od njih ima svoju priču, posebnosti i jedinstven prirodni ambijent, zbog čega predstavljaju neke od najzanimljivijih i najmanje poznatih prirodnih fenomena Srbije.
Vlasinsko jezero je najpoznatije mesto u Srbiji povezano sa plutajućim ostrvima. Smešteno na više od 1.200 metara nadmorske visine, na jugoistoku zemlje, ovo prostrano jezero često nazivaju i „srpskim morem“.
Plutajuća ostrva nastala su nakon stvaranja jezera sredinom 20. veka. Kada je područje nekadašnjih tresetišta potopljeno, veliki slojevi vegetacije odvojili su se od tla i počeli da plutaju po površini. Vremenom su na njima izrasle trave, žbunje, pa čak i manje drveće, stvarajući prizor koji više podseća na mala ostrva nego na plutajuće biljne formacije.

Pod uticajem vetra ova ostrva menjaju položaj, pa je pogled na jezero gotovo uvek drugačiji. Upravo zbog toga Vlasinsko jezero važi za jedno od najneobičnijih prirodnih bogatstava Srbije i jedno od retkih mesta u Evropi gde se ovakav fenomen može posmatrati u prirodnom okruženju.
Pored obilaska plutajućih ostrva, posetioci ovde uživaju u šetnjama, planinarenju, vožnji bicikla, kajaku, posmatranju ptica i panoramskim vidikovcima koji okružuju jezero.
Skriveno među šumama i brdima Kopaonika, Semeteško jezero jedno je od najneobičnijih prirodnih mesta u Srbiji. Malo, gotovo savršeno kružno jezero vekovima je bilo inspiracija lokalnim legendama i pričama. Njegova posebnost su plutajuća ostrvca i biljni tepisi koji se polako pomeraju po površini vode. Iako su manja od onih na Vlasinskom jezeru, njihovo kretanje doprinosi utisku da se izgled jezera neprestano menja.

Semeteško jezero zanimljivo je i po svojoj dubini. Uprkos skromnim dimenzijama, smatra se jednim od najdubljih prirodnih jezera u Srbiji. Tamna voda, strme obale i izolovan položaj daju mu gotovo mističnu atmosferu. Poseta Semeteškom jezeru najčešće se kombinuje sa istraživanjem Kopaonika, šetnjama kroz netaknutu prirodu i obilaskom tradicionalnih sela ovog kraja.
Za razliku od Vlasinskog i Semeteškog jezera, jezero Kraljevac mnogo je manje poznato široj javnosti, iako krije podjednako zanimljiv prirodni fenomen. Nalazi se u okviru zaštićenog područja u blizini Deliblatske peščare i predstavlja važno stanište brojnih biljnih i životinjskih vrsta. Ovde plutajuća ostrva nastaju od gustih nakupina trske, šaša i močvarne vegetacije koje se povremeno odvajaju od obale i kreću po površini vode.

Iako nisu toliko upečatljiva kao velika ostrva Vlasinskog jezera, ove plutajuće formacije igraju važnu ulogu u ekosistemu i stvaraju jedinstven pejzaž koji se stalno menja.
Kraljevac je posebno zanimljiv ljubiteljima prirode i posmatračima ptica, jer je ovo područje poznato po bogatom živom svetu i mirnom ambijentu daleko od turističkih gužvi.
Plutajuća ostrva spadaju među najređe prirodne pojave koje možete videti u Srbiji. Bilo da se radi o velikim tresetnim ostrvima Vlasinskog jezera, tajanstvenim plutajućim ostrvcima Semeteškog jezera ili pokretnim formacijama močvarne vegetacije na jezeru Kraljevac, zajedničko im je jedno – pejzaž nikada nije potpuno isti.
U zemlji poznatoj po planinama, kanjonima, rekama i manastirima, ova tri jezera pokazuju jednu sasvim drugačiju stranu Srbije i podsećaju da priroda ponekad stvara prizore koji deluju gotovo nestvarno. A upravo zato plutajuća ostrva ostaju među najneobičnijim prirodnim fenomenima koje možete doživeti u Srbiji.