Bogojavljenje je jedan od najznačajnijih hrišćanskih praznika i u pravoslavnoj tradiciji obeležava se 19. januara. Ovaj dan ima jasno i duboko značenje – slavi Krštenje Isusa Hrista na reci Jordan i prvi put u hrišćanskoj istoriji objavljuje Svetu Trojicu: Oca, Sina i Svetoga Duha. Upravo zbog tog otkrivenja, praznik nosi naziv Bogojavljenje.
U srpskoj tradiciji, Bogojavljenje je praznik koji povezuje veru, vodu i zajednicu, i zauzima posebno mesto u narodnom i crkvenom kalendaru.
Bogojavljenje se slavi kao dan kada je, prema Jevanđelju, Jovan Krstitelj krstio Isusa Hrista, a Bog se javio ljudima: glasom Oca sa nebesa i silaskom Svetoga Duha u vidu goluba. Time je jasno potvrđena Hristova božanska priroda i započeta njegova javna misija.
Zbog toga se Bogojavljenje smatra praznikom vere i objave, ali i praznikom novog početka, jer krštenje simbolizuje duhovno očišćenje i obnovu.
Voda je centralni simbol Bogojavljenja. U hrišćanskom učenju, voda ima moć da čisti, obnavlja i daje novi život. Na Bogojavljenje se zato vrši veliko osvećenje vode, u crkvama, ali i na rekama, jezerima i izvorima.

U Srbiji je duboko ukorenjeno verovanje da je bogojavljenska voda osvećena i blagoslovena, te da se čuva tokom cele godine. Ona se koristi u posebnim prilikama – za zdravlje, mir u domu i kao znak vere.
Jedan od najprepoznatljivijih običaja vezanih za Bogojavljenje u Srbiji jeste plivanje za Časni krst. Iako je danas masovno i javno, njegova suština nije u nadmetanju, već u duhovnom činu vere, hrabrosti i blagoslova.
Krst koji se baca u vodu simbolizuje Hristovo krštenje, dok ulazak u hladnu reku predstavlja spremnost vernika da sledi veru i preuzme odgovornost za lični duhovni put. U tradicionalnom shvatanju, pobednik nije najbrži, već onaj ko učestvuje sa iskrenom namerom.
Bogojavljenje se obeležava liturgijama u pravoslavnim crkvama, osvećenjem vode i okupljanjem vernika. U mnogim gradovima i selima organizuju se litije i plivanje za Časni krst, uz prisustvo sveštenstva i velikog broja građana.

Praznik je ujedno i prilika za okupljanje porodice i zajednice, jer nosi poruku zajedništva, vere i međusobnog poštovanja.
I danas, Bogojavljenje zadržava snažnu simboliku. U savremenom društvu, ono podseća na značaj vere, moralnih vrednosti i lične odgovornosti. Bez obzira na promene u načinu obeležavanja, suština praznika ostaje ista – potvrda vere, obnova duha i povezanost čoveka sa tradicijom.
Bogojavljenje nije samo sećanje na jedan događaj iz prošlosti, već praznik koji poziva na razumevanje, smirenost i novi početak.