Na dan kada se u zapadnim zemljama proslavlja Dan zaljubljenih ili Dan ljubavi (14. februar), u Srbiji se obeležava Sveti Trifun. Međutim, značaj ovog dana u Srbiji prevazilazi samo romantičnu ljubav – to je dan ukorenjen u drevnim običajima, ritualima plodnosti i zaštiti vinograda, spajajući hrišćansku tradiciju sa narodnim verovanjima.

Ko je bio Sveti Trifun?

Sveti Trifun je živeo u 3. veku u Maloj Aziji (današnja Turska) i najpoznatiji je po svojim čudotvornim isceliteljskim moćima. Prema legendi, uspeo je da izleči ćerku rimskog cara Gordijana od prokletstva izazvanog zlim duhom.

Zbog toga je postao zaštitnik, iscelitelj i svetac. Njegov praznik postao je simbol novih početaka i oživljavanja prirode, poljoprivredw i ljubavlji.

Tradicija vinogradara i ljubavi

U Srbiji, Sveti Trifun najviše je vezan za vinogradare i vinare. Kao jedan od prvih znakova proleća, veruje se da je ovo dan kada vinogradima treba vratiti vitalnost nakon hladnih zimskih meseci. Tog dana, poljoprivrednici i vinogradari obavljaju tradiciju orezivanja loze i zalivanja vinove loze vinom kako bi osigurali plodnu i obilnu berbu. Ovaj običaj se sprovodi sa verovanjem da će godina biti plodna, a vino slatko kada se ubere u jesen. U nekim delovima Srbije, ovaj dan je poznat i kao “Orezač“, “Zarizoj” ili “Zarezojlo.”

Povezanost Svetog Trifuna i zdravlja vinove loze je toliko snažna da mnoge porodice i dalje praktikuju orezivanje loze ili obavljaju rituale u vinogradima kako bi obezbedile prosperitet i rast u godini koja dolazi.

Prognoze vremena i verovanja

Veruje se da vreme na Svetog Trifuna direktno utiče na predstojeću poljoprivrednu sezonu. Prema starim srpskim verovanjima, ako pada sneg ili kiša na ovaj dan, to znači da će godina biti plodna i obilna, sa dobrom berbom i bogatom vinogradarskom sezonom. S druge strane, ako je dan vedar i sunčan, smatra se da će godina biti sušna i osiromašena. Ovo verovanje potiče iz ideje da Sveti Trifun budi zemlju iz dubokog zimskog sna. Priča se da, dok slavi svoj praznik, on zabija žar u zemlju, zbog čega sneg počinje da se topi i zemlja počinje da se obnavlja, označavajući dolazak proleća.

Sveti Trifun i ljubav

Budući da se Dan Svetog Trifuna poklapa sa proslavom ljubavi u Srbiji, ovo je dan koji nosi i romantičnu i duhovnu simboliku. Povezanost između sveca i ljubavi vidi se i u narodnoj poeziji koja je vezana za ovaj dan. Na primer, tradicionalna rečenica koja se izgovara tokom ovog perioda glasi:

“Raspršavam ove seme zaljubljen/a, ovo seme posejaću u ljubavi, Ti, koja si moja prava ljubav, Dođi po mene i ostani dok raste, Baš kao i moja ljubav prema tebi.”

Ova fraza, često izgovarana od strane onih koji žele da pronađu svoju pravu ljubav, govori o sadnji semena ljubavi koja će rasti kao veza između govora i njihove voljene osobe.

Za one koji tragaju za svojim srodnim dušama, postoji i poseban običaj: Ako u ponoć na Svetog Trifuna uđete u dvorište crkve i bacite seme suncokreta preko ramena dok izgovarate ove reči, veruje se da ćete povećati svoje šanse da upoznate svog pravog partnera.

Dan zaštite i blagoslova

Osim što je povezan sa vinogradarstvom i ljubavlju, Sveti Trifunov dan je takođe značajan verski događaj. Mnoge porodice ga slave kao svoju krsnu slavu i mole se za zaštitu od prirodnih nepogoda, posebno poplava i gradskih oluja. Kao zaštitnik vinograda, njegov blagoslov se traži za zdrave useve i dobru berbu, a dan se doživljava kao duhovni trenutak da se potraži njegova zaštita.

Sveti Trifun se takođe priziva protiv nepovoljnih vremenskih uslova, jer je njegovo ime i uticaj povezano sa prelazom zime u proleće. U nekim krajevima, veruje se da se na ovaj dan može moliti za zaštitu od štetnih oluja koje bi mogle uništiti useve, domove i porodice.

Zaključak: Proslava buđenja i obnove

Iako je Sveti Trifunov dan ukorenjen u praktične potrebe poljoprivrede, to je dan koji je ispunjen radošću, optimizmom i ljubavlju. Bilo da je reč o običaju orezivanja loze za plodnu godinu ili iskrenim željama onih koji traže svoju pravu ljubav, proslava Trifunovdana u Srbiji naglašava duboku povezanost između prirode, vere i ljudskih emocija. To je dan obnove – dan kada prvi znakovi proleća probijaju hladnu zimu, a toplina ljubavi i zajedništva ispunjavaju vazduh.

Leave a Reply