
Obraćajući se učesnicima skupa, čiji je povod bio predstojeća Pariska konferencija o zapadnom Balkanu, 4. jula ministarka bez portfelja zadužena za evropske integracije Jadranka Joksimović istakla je da ovaj region funkcioniše između dva suprotstavljena politička prostora – prošlosti i budućnosti.
Kako je objasnila brojni politički akteri, ne samo u Srbiji, grade svoje političko delovanje na temeljima prošlosti “što nije dobro ni za koga u regionu”.
Ona je dodala da je aktuelna vlada, na čelu sa premijerom Aleksandrom Vučićem, pokazala veoma odgovornu politiku koja je bila spremna da i u nepopularnim uslovima pokaže odgovornost i posvećenost.
Prema njenim rečima, svi u vladi bili su spremni da investiraju svoj lični i politički kredibilitet zarad stabilnosti i bolje budućnosti celog regiona.
“Sigurna sam da je takva politika dobila zasluženo priznanje u Evropsko uniji u kojoj je Srbija percepirana kao jedna od najvažnijih karika kada je reč o stabilnosti zapadnog Balkana”, rekla je Joksimović.
Ona je naglasila da je veoma važno unapređivati odnose u regionu i biti iskren u tim naporima i aktivnostima.
U tom kontekstu, kako je dodala, Srbija je razgovarala sa Bosnom i Hercegovinom, kako bi joj pružila tehničko-ekspertsku pomoć na njenom putu evrointegracija i najvila potpisivanje unapređenog memoranduma o saradnji dve zemelje.
“Svaki korak u tom pravcu je važan. Samo saradnjom i dijalogom svi zajedno možemo da budemo kredibilniji i ozbiljniji partneri Evropskoj uniji i kandidati za članstvo. Vlada Srbije će nataviti u tom pravcu i od nas će uvek stizati pozitivne poruke”, rekla je Joksimović.
Ona je poručila da će Srbija sva otvorena pitanja rešavati u dobroj veri i dodala da od konferencije u Parizu, 4. jula, očekuje da iznedri dobre poruke i konkretne rezultate.
Ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak istakao je da je dobra stvar što zemlje regiona imaju veoma jake napore na putu ka EU, iako ni njoj “ne cvetaju ruže”.
“Mi šaljemo poruku da, bez obzira na sve probleme, EU predstavlja najbolji okvir i način da sve zemlje u regionu koje se opredele na taj put na bolji način reše probleme svojih građana”, rekao je Crnadak.
Prema njegovim rečima proces evropskih integracija omogućiće kvalitetniju ekonomsku tranziciju, ali i podizanje nivoa bezbednosti, podsećajući da je na ovim prostorima skoro svaka generacija učesvovala u nekom ratu, a pojedine čak i u tri rata.
“Ako nam proces integracija donosi stogodišnji ili dvestogodišnji mir, čak i da ništa drugo ne dobijemo, samo to je već nešto veliko”, ocenio je Crnadak.
Komesar za susedsku politiku i pregovore o proširenju Johanes Han obratio se učesnicima skupa preko snimljene video-poruke u kojoj je poručio da je izbeglička kriza pokazala da region zapadnog Balkana pripada Evropskoj uniji jer ona ne može da se reši bez učešća zemalja regiona.
Prema njegovim rečima pozitivni koraci koje su ostvarile zemlje u regionu ne treba da prestanu, već da se iskoristi taj momentum kako bi još više krenule napred.
Han je poručio i da se nada da će ono što je počelo samitom u Berlinu, biti uspešno nastavljeno i konkretizovano u Parizu ove godine.
Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Majkl Devenport istakao je da su Srbija i zemlje regiona napravile važan strateški izbor kada su kao svoj put odredile Evropsku uniju, ističući da to strateško opredeljenje nije bilo nikada jasnije nego što je to danas kod aktuelne srpske vlade.
On je dodao da je Srbija pokazala značajan narpedak u bilateralnim odnosima tokom poslednjih godina i zapitao se ko bi pre nekoliko godina mogao da zamisli da se ostvari toliki nivo regionalne saradnje.
Predsednik Austrijsko-francuskog centra za zbližavanje u Evropi Dominik David istakao je da EU ne može da računa na svoju budućnost bez zemalja zapadnog Balakana, dodajući da je prvi zadatak rešiti funkcionisanje civilnih i političkih društava, kao i pitanja pomirenja…
Generalni sekretar Austrijsko-francuskog centra za zbližavanje u Evropi Johanes Kirle istakao je da Austrija već godinama prati i podržava snažnu integraciju zapadnog Balkana i poručio da je ta država duboko uverena da ne postoji alternativa integraciji dunavskog regiona.
“Austrija je od 1987. do 1995. vodila svoje pregovore i tada se već govorilo da svako mora da računa na sopstvene rezultate i zasluge”, zaključio je Kirle.
Izvor: Tanjug